Pčelinja zajednica 

Pčelinja zajednica je izuzetna kombinacija tri vrste pčela, pčela radilica, matice i trutova. U pčelinjoj zajednici nalazi se jedna matica, 10.000-80.000 pčela radilica i do 3.000 trutova. Veličina pčelinje zajednice najmanja je zimi kad broji maticu i 10.000 ili nešto više pčela radilica koje se nalaze u pčelinjem klupku, jednoj vrsti polu-sna kada su sve funkcije pčela svedene na najmanju moguću mjeru radi očuvanja vrste te pripreme za proljetni razvoj i razvitak. Dolaskom proljeća odnosno početka cvjetanja i medenja biljaka,raznog voća, ... počinje intenzivni razvoj zajednice i povećanja broja jedinki u zajednici. Uz dobre vremenske uvjete, dobru peludno-mednu pašu i zdravu zajednicu kolonija se izuzetno brzo razmnožava te dostiže približno gore navedene brojke (obično krajem svibnja do sredine lipnja mjeseca). Naravno postoji dosta čimbenika koji mogu bitno umanjiti broj jedinki u samoj zajednici pa taj broj nije nužno takav za taj dio godine.

Matica

Najveća od svih pčela je matica koja dnevno može snijeti oko 2000 jajašaca a ponekad i više. Ona ne leti iz same košnice osim u dva navrata i to: kao vrlo mlada u razdoblju parenja i kasnije kada izlaze sa rojem. Izlazak matice sa rojem je prirodno umnažanje zajednice. U suštini matica uz pomoć osjeta njuha i feromona koji luči a u potpunosti je jedinstven za svaku pčelinju zajednicu na neki način kontrolira što se događa u košnici. Ako koncentracija feromona padne iz nekih razloga poput bolesti matice i sl. tada pčele osjete tu promjenu i idu u zamjenu matice te rade matičnjake iz koji će podići novu maticu. Matica se nakon zalijeganja jajeta u matičnjak iz njega izlazi 16 dana. Životni vijek matice kreće se od 2-5 godina no u intenzivnom pčelarstvu on je bitno kraći.

Pčele radilice

Pčele radilice su najmanje jedinke u zajednici te imaju najkraći životni vijek koji je u prosjeku kreće oko 40 dana tijekom intenzivnog razvoja zajednice do 5-6 mjeseci tijekom zimskog mirovanja. Radi se o ženkama koje imaju jajovode ali ne liježu jajašca. Od zalijeganja jajeta u stanicu namjenjenu za pčelu radilicu ona 21 dana progriza voštani poklopac te iz nje izlazi kao mlada pčela. One vode brigu o gotovo svim poslovima koji su bitni za zajednicu, pa tako od 1-3 dana svog života brinu se o čišćenju, od 4-10/12 dana u potpunosti se brinu o leglu spravljaju kašice od meda i peluda (hranu mladih ličinki) dohranjuju ličinke, obilaze ličinke čak do 10 puta dnevno (svaku ličinku), od 10/12-20 dana izgrađuju saće u košnici te čuvaju ulaz u košnicu od raznih štetočina koje bi ulaskom u košnicu napravile znatnu štetu samoj zajednici. U periodima kada je vanjska temperatura visoka tada se dio pčela samostalno usmjerava i lepezanjem krila rashlađuje košnicu te štiti leglo i dio saća sa medom od prevelike temperature. Od 21 dana svog života izlaze iz košnice te sakupljaju med, pelud, vodu i propolis i tako do kraja svog života. Zamjenjuju ih mlade novo-izležene pčele.
Njihova uloga u pčelinjoj zajednici je iznimno bitna da bi sama zajednica mogla ojačati, preživjeti na dobrim zalihama hrane tijekom godine te spremno dočekati naredni hladni period mirovanja i preživjeti isti.

Trutovi

Trutovi su mužjaci te najveći i najkrupniji stanari košnice. U odnosu na pčelu radilicu znatno su veći i deblji. U stanicama namjenjenim za rađanje trutova nakon zanesenog trutovskog neoplođenog jajašca on izlazi iz iste nakon 24 dana. Rađaju se tijekom aktivne sezone unosa meda i peluda u košnicu. Njihova uloga je u sezoni pariti se sa maticom te tako produžiti opstojnost zajednice u narednom periodu. No osobno sam se uvjerio i vidio u nekoliko navrata za ljetnih vrućina da su pomagali u ventilaciji košnice zajedno sa pčelama radilicama. Žive u prosjeku po nekoliko mjeseci a tijekom srpnja i kolovoza kada se bitno smanji unos nektara tada ih pčele radilice izbacuju iz košnice te nakon toga oni ugibaju.
Direktna korist pčelarima u obliku, meda, peluda i drugih pčelinjih proizvoda je gotovo zanemariva u odnosu na činjenicu da pčela kao najveći poznati prirodni oprašivač u svojoj skupljačkoj aktivnosti oprašuje oko 65-70% poljoprivrednih kultura čovjeku bitnih i važnih, koje on koristi u svojoj ishrani.

Samo da tako i ostane.