PELUD

Pelud , polen, cvjetni prah, perga (Pollen, lat.-prah) naziv je za mušku spolnu stanicu koju pčele letačice skupljaju sa raznih procvjetalih biljaka u prirodi, obrađuju nektarom i produktima svojih žlijezda te potom deponiraju u stanice saća, obično na rubovima pčelinjeg legla ili na okvirima koje su one predvidjela da se treba nalaziti. Peludna zrnca raznih vrsta biljki imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. U većini slučajeva peludna zrnca velika su oko 0,015-0,050 mm u promjeru,a samo mali broj biljki ima promjer peludnih zrnaca od 0,15-0,20 mm.

Po boji se može raspoznati od kojih je biljaka sakupljen: bijeli sa maline, ljubičasti sa facelije, žutozeleni sa hrasta i klena, svijetložuti sa jabuka, smeđi sa djeteline, zlatnožuti sa suncokreta itd.

Pelud je osnova za proizvodnju matične mliječi i bez nje nije moguć razvoj pčelinje zajednice. Pčelari koriste razne skidače peluda da bi s pčelinjih nožica djelomično skinuli pelud a pčele pelud koje unesu u košnicu fermentiraju. Mliječno-kiselinska fermentacija nastaje pod utjecajem određenih tvari iz meda, produktima žlijezda i nekih mikroorganizama. Smatra se da mliječno-kiselinska fermentacija traje oko dva tjedna i pretvara se u fermentiranu pelud te je takva pelud mikrobiološki čista a iz tog razloga i vrlo teško podložna kvarenju.

Kemijski sastav peluda varira zbog mikrolokacija na kojima je sakupljen te tako u peludu ima: 9,50-12,30% vode, 19,50-28,66% bjelančevine, 1,80-9,61% masti, 13,20-37,52% šećera, 1,80-7,62% mineralnih tvari, celuloze i dr. 26,43-57,23%.

U sastavu peluda osim nabrojanih nalazi se još velik broj mikroelemenata: mliječna, folna pantotenska kiselina, 20-23 aminokiseline (sve koje su neophodne ljudskom organizmu), vitamini skupine B, zatim A, E, D, F, C, i P te bioaktivni minerali: kalij, natrij, kalcij, magnezij, mangan, fosfor, barij, srebro, cink, molibden, krom, stroncij, željezo, jod, selen, silicij, sumpor, bakar, nikal, kobalt, aluminij i dr. Organske kiseline koje se nalaze u peludu : jabučna, vinska, mliječna. U sastavu peluda otkriveno je oko 300 komponenti a smatra se da je još uvijek nepoznato oko 4% sastava peluda.

Pelud može pomoći u kod raznih oboljenja npr: oboljenja tankog i debelog crijeva, prostate, alergija, kolesterola, oboljenja srca i krvnih žila, anemije, astme i bronhitisa, endemske gušavosti, funkcija jetre, visokog krvnog tlaka, proljeva i zatvora, krvi i krvnih žila, popravlja funkciju štitne žlijezde, poboljšava apetit i psihološki status i dr.

Efkasnost peluda povećava se ako je prikupljen sa više raznih biljaka, više pčelinjih zajednica i ako se prikuplja u dužem vremenskom periodu. Monoflornu pelud treba pomiješati sa poliflornom ako se koristi za ljudsku upotrebu.

 

(korištena literatura: PČELARSTVO, II. DOPUNJENO I PROŠIRENO IZDANJE , izdavač: Poljoprivredni fakultet Osijek, autori Zvonimir Tucak, Tomislav Bačić, Slavko Horvat, Zlatko Puškadija i Hrvatska pčela 5 mjesec 2010 godine, članak APITERAPIJA, Najvažnije o peludu, Branko Končar)